GAJNA- zaštićeni krajolik

Povijest Gajne

Gajna od postanka do kraja 17. stoljeća

Pri radovima na dogradnji zaštitnog savskog nasipa, koji su započeli 1953. godine, uočeni su iskopani predmeti. Izvršeni su zaštitni radovi i obilježavanje Gajne kao rimskog lokaliteta, a iskopavanja su izvršena tek u ljetu 1984. godine.

Silvija Jančevski, tadašnji kustos Muzeja Brodskog posavlja, zaključuje da se radi o dužem trajanju naselja na Gajni i o smjenjivanju stanovnika od vremena Hallstadta do srednjeg vijeka.

I Gajna je tada, uz naselje bila značajno područje s obradivim i pašnjačkim površinama koje je povremeno plavila rijeka Sava, izlijevajući s, pri periodičim višim vodostajima, iz svog korita.

Ovo područje oko tadašnje rimske Marsonije, uz napredak i procvat doživljava u III stoljeću, dok pokraj IV stoljeća tu prodiru barbarski narodi: Goti, Huni,Vandali, Alani, Kvadri,Markomani, Sarmati, pustošeći Panoniju.

U Darovnici hrvatsko – ugarskog kralja Bele IV. kojom Đakovačkoj biskupiji daruje Đakovo i Breznu prvi puta se spominje selo Broid ili Braid.

Zbog postupnog širenja korita rijeke Save i njenog periodičnog plavljenja pašnjaka Gajna, današnja sela Oprisavci i Poljanci su se formirala oko 1 km sjevernije i uzdužno uz rijeku Savu.

Godine 1698. Selo Oprisavci je imalo svega dvaddesetak kuća.

Gajna je u to vrijeme, osim što je bila ratarska i pašnjačka, imala važnu stratešku ulogu.Naime, ov opodručje je od Turaka oslobođeno u listopadu 1691. godine pa se od tada nadalje, na Gajni vrši stražarenje i čuvanje obale Save od prelazaka Turaka iz Bosne.

Gajna od početka 18. stoljeća do 1990.godine

Sava je u hrvatskoj vojnoj krajini granica prema Turcima i zapoviješću od 1702. Godine se nadzire i čuva iz čardaka. Od ušća Bosuta u Savu do Jasenovca je bilo 100 čardaka s po 32 člana posade koju su dopunjavali seljaci iz obljžnjih sela koji su tjedno davali, na području Oprisavaca i Poljanaca, 180 stražara.

Prema podacima iz 1718. Godine, na Gajni su bili čardaci :

U Oprisavcima: C.z. Bogaz

C.z. Strug

C.z. Gaich (Gajić)

C.z. Ugliara (Paljevine)

Čardak je tursko perzijska riječ, no takva se koristila i kod nas, dok su naši mještani turske, prekodsavske čardake zvali karaulama.Čardaci su građeni tako da su bili najmanje tri metra iznad tla zbog bolje zaštite od prilaza čardaku, ali i da bi bili bolje zaštićeni od poplave kad je rijeka Sava povremeno plavila pašnjak Gajnu.

Postepenim proširivanjem korita Save sve je veća opasnost od poplave jer razina vode od najnižeg do najvišeg vodostaja varira čak do devet metara visine. Stoga se 1772. g. izgrađuje prvi obrambeni nasip uz sela Oprisavce i Poljance kako bi sela bila zaštićena od poplava. Na pašnjak Gajna bi se tada povremeno izlijevala Sava ne prijeteći selima.

Prema zapisniku s crkvene kanonske vitatizacije od 3. lipnja 1730. g. oprisavačko groblje je na “bajeru” Save (na obali), Oprisavci broje 30, a Poljanci 12 kuća.

Unatoč češćim poplavama Gajne, njezin najviši dio, tzv. “Poloji” obrađuju se oranjem i sjetvom sve do komasacije 1946. g .Naime Gajna je jednim dijelom stvorena iz tzv. “ovlašteničkih prava” svako domaćinstvo je uložilo dio zemljišta kako bi imalo pravo bez naknade napasivati stoku na Gajni.

Još je jednom vršeno povišenje savskog nasipa. Ta treća izgradnja, odnosno povišenje savskog nasipa bilo je 1953. Godine. Iste godine tadašnji sabor SRH donosi Odluku o oduzimanju seoskih pašnjaka s prenamjerom u oranice i šume. Gajna je dodijeljena Šumarskom gospodarstvu Slavonski Brod, na kojem se gruntovno vodi do danas. Srećom, zbog čestih poplava, gajna nije pošumljena kao većina posavskih površina.

Gajna od 1990. g do danas

Gajna impresionira smještajem, površinom te močvarnom florom i faunom koja je u njoj zastupljena. K tome se na Gajni vrši ispaša stoke, posebice krava i svinja. U selu Oprisavci, prema podacima iz 1990. godine uzgaja se oko 600 krava i 1800 svinja, od kojih većina, za ispašu koristi travnate površine Gajne.

Sve je to 1988. godine zainteresiralo zaljubljenike u prirodu: ing. Adama Pavlovića iz šumskog gospodarstva Slavonski Brod, dipl. ing. Mirka Šetinu i dr. Šimu Beneša, rođenog Oprisavčanina, da Gajni daju veći značaj i porade na zaštiti ovoga krajolika.

Budući da su 1988. godine osnovali Društvo za zaštitu i unapređenje životne sredine, to društvo je pokrenulo inicijativu za potrebom valorizacije Gajne kao značajog poplavnog krajolika (kod Republičkog Zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu).

Po obilasku Gajne prof. biologije Zvjezdica Mikulić iz Republičkog zavoda za zaštitu prirode, dostavlja u prosincu 1988. g. svoje stručno mišljenje i podršku da se Gajna proglasi značajnim krajolikom.

Taj prijedlog dostavlja se tadašnjoj Skupštini općine Slavonski Brod.

U međuvremenu osniva se u Slavonskom Brodu Brodsko ekološko društvo (BED).

Dana 14. rujna 1990. g. Skupština općine Slavonski Brod donosi odluku o proglašenju Gajne značajnim krajolikom.

Gajnu između sela Oprisavci i Poljanci u njenom zapadnom dijelu presijeca Lateralni kanal (“Lateralac”) koji u Savu dovodi vodu s obronka Dilja: od Bukovačkog brda i od istočnih obronaka Dilja. “Lateralac” je projektiran između 1943. i 1956. g. u dužini od 14 km. Danas je dužine 31 km i pokriva slivno područje od 436 km². Na Gajni je nekoliko depresija od kojih su najveće: “Zatoka”, “Šarajna” i “Velika Gajna”(najveća depresija).

Po prijedlogu Republičkog zavoda za zaštitu prirode i po Odluci Skupštine općine Sl. Brod potrebno je na Gajni osigurati da 10 – 15% površine neprestano bude pod vodom kako bi se spriječilo potpuno isušenje depresija i uništavanje biljnog i životinjskog svijeta Gajne u ljetnom periodu. Naime Gajne je gotovo svake godine u proljeće i jesen poplavljena zbog visokog djelovanja Save, no povlačenjem vode u ljetu, dođe do isušenja svih depresija. Stoga je Brodsko ekolško društvo izradilo projekt “Gajna” po kojem treba depresiju “Velika Gajna” produbiti za jedan metar, te iskopati dvadest metara u širinu i 400 m u dužinu, a potom je spojiti kanalom s “Lateralcem” u kojem treba izgraditi branu koja će svojim povišenjem usmjeravati vodu u “Veliku Gajnu”. Time će se onemogućiti presušivanje “Velike Gajne” u ljetnom periodu odnosno tijekom cijele godine zadržati izvorna flora i fauna.

Svi navedeni radivi su vršeni i završeni tijekom rujna 1990. g. U organizaciji dr. Šime Beneša u radovima su sudjelovali članovi BED-a Slav. Brod, članovi Ekološke družine Oprisavci – Poljanci, lovci i mještani Oprisavaca i Poljanaca.

Od tada, dakle”Velika Gajna” više ne presušuje zbog dovoljne količine vode dovođene iz Lateralnog kanala. Postala je idealno prirodno mrijestilište zbog relativno male dubine a velike površine. Razvijanjem trajne barske vegetacije, tijekom godine ptice močvarice duže borave u Gajni.

Na temelju akcija Brodskog ekološkog društva i mjesnih odbora Oprisavaca i Poljanaca, od 1990,g. nadalje, BED i navedeni odbori u 1994. g. su nominirani za dodjelu godišnjih nagrada za zaštitu okoliša te dobili priznanja koja su im uručena na Crvenom otoku kod Rovinja.

28. rujna 1994. g. Gajnu je posjetilo izanslanstvo HGK-e iz Zagreba (Odjel industrije, poljodjelstva i vodoprivrede) koje se upoznalo s radovima Županijske komore Slavonski Brod i BED-a te s ostvarenim projektom Gajna o kojem su imali pozitivno i pohvalno mišljenje.

Godine 1995. pokrenuta je pokretna izložba “Gajna” koja je sa stalnom postavom u Osnovnoj školi Oprisavci a bila je promovirana u nekoliko škola u Slavonskom Brodu.

Učenici OŠ Oprisavci i ekolozi Oprisavaca sudjelovali su u međunarodnoj akciji čišćenja obala mora, rijeka i jezera (International Coastal Cleanup) na Gajni 16. rujna 1995. g.

1996. g Turistička zajednica Brodsko – posavske županije i BED izdali su prospekt “Gajna” –zaštićeni krajolik” i knjigu “Gajna – poučna staza” s ciljem upoznavanja što većeg broja pučanstva Republike Hrvatske s Ekološkim značenjem Gajne.

U siječnju 1997. g. inicijativom Brodskog ekološkog društva Slav. Brod i Mjesnog odbora Oprisavci imenovao je Povjerenstvo koje će prikupiti podatke o Općini Oprisvci i dostaviti zahtjev Županijskoj turističkoj zajednici da se općina Oprisavci proglasi turističkom zajednicom.

Početkom travnja 1998. godine Županija brodsko-posavska, Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša u Zagrebu, predlaže uz Svjetski dan okoliša (5.lipnja) da općini Oprisavci dodijeli nagradu za postignuća na području zaštite okoliša. Uz pridjelog je dostavljeno opširno obrazloženje i 15- minutni video zapis.

Iz svega navedenog vidljivo je da je Gajna izuzetno značajan zaštićeni krajolik, te da je za nju i na njoj od 1988. g. do danas učinjeno mnogo, te da kod učenika i pučanstva, s ciljem zaštite Gajne, treba neprestano razvijati osjećaj i potrebu za zaštitom okoliša.